SLUŽBENA STRANICA GRADA SVETE NEDELJE

Povijest i kultura

Sveta Nedelja je slikovito mjesto nedaleko od Zagreba Koje se uzdiže pored stare Samoborske ceste i suvremene autoceste kojom je Zagreb povezan sa slovenskom granicom i dalje Europom. Sveta Nedelja se prvi puta spominje još daleke 1301. godine kao jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije.



Zakonom o lokalnoj samoupravi od 30. prosinca 1992. godine utvrđena je općina Sveta Nedelja u koju su ušle tadašnje mjesne zajednice: Bestovje, Brezje, Kerestinec sa Žitarkom i Kalinovica, Mala Gorica sa Srebrnjakom, Novaki, Orešje, Rakitje, Strmec, Jagnjić Dol i Sveta Nedelja i Svetonedeljski Breg. To područje, površine 65 km2, poklapa se s bivšom općinom i župom Presvetog Trojstva, a nalazi se zapadno od Zagreba između Save te Okićkog i Samoborskog gorja.

Čitav svetonedeljski kraj leži na aluvijalnoj savskoj nizini, naslonjen na trup samoborskog gorja koje je nastalo u mezozoiku u formaciji trijasa i krede. Iz miocena potječu naslage vapnenca i lapora, a iz pliocena slojevi belvederskog šljunka. U pleistocenu su nastale naslage ilovače i šljunka kojima su pokriveni najniži ogranci Samoborskog gorja. O doseljavanju Hrvata u ove krajeve ima malo pouzdanih podataka i tek od Ladislavove darovnice (druga polovica 13. stoljeća) možemo koliko-toliko, pratiti povijesni tijek u Svetoj Nedelji. Naime čitav kraj, sve do Save, pripadao je vlasnicima Okić-grada, a tadašnja župa Sveta Nedelja i danas je pod okićkim dekanatom.Najveća zanimljivost svetonedeljskoga kraja je nekoć dvokatni, a poslije potresa 1880., prizemni dvorac Kerestinec. Posjed Kerestinec kupio je 1560. godine grof Petar II. Erdody, a 1575. novim vlasnikom postao njegov sin Petar III. Siguran i čvrst dvorac u Kerestincu uskoro je postao stalno sjedište obitelji Erdody. Iako je nekoliko puta pregrađivan, a njegov današnji oblik dosta izmijenjen u odnosu na prvotni, dvorac u Kerestincu još i danas sadrži još izrazite fortifikacijske elemente, te je spomenik kulture I. kategorije.



Današnja župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji barokna je građevina s dopadljivim ornamentiranim stropom. U njoj je od 1760. do 1787. godine župovao i jedan od znamenitijih ljudi ovoga kraja, svetonedeljski župnik Mihalj Šilobod Bolšić, tvorac prve hrvatske aritmetike „Arithmetika Horvatszka", izdane na književnom kajkavskom jeziku u Zagrebu 1758.

S etnološkog stajališta ovaj kraj je posebno zanimljiv. Administrativno je povezan sve do kraja Drugog svjetskog rata te predstavlja zasebnu cjelinu. Nošnju možemo pratiti od polovice 19. stoljeća u njezinim osnovnim oblicima i funkcijamakoje su u stalnoj promjeni. Sela ovoga kraja nalaze se na pola puta između Samobora i Zagreba i otvorena su njihovim utjecajima više od većine prometno izoliranih se sela samoborske općine. Žitelji ovoga kraja u prošlosti su se pretežito bavili poljodjelstvom i, pored ostalih kultura, uzgajali su lan i konoplju, čija su vlakna osnove muške i ženske narodne narodne nošnje.

Gospodarska osnova ovoga kraja u zadnjih 50 godina potpuno se izmijenila. Kao što smo rekli, nekoć je to bio isključivo poljodjelski kraj. Prvi industrijski pogoni javljaju se uoči kraja Drugog svjetskog rata, da bi do prave industrijske ekspolzije došlo potkraj 60-tih godina. Uz već formirana industrijska središta Kerestinec, Brezje i Rakitje, stvara se tzv. Industrijska zona Novaki-Bestovje južno od ceste Samobor – Podsused, koja se proširuje i na sjevernu stranu prema Strmcu i dalje prema trokutu Betonska cesta – Potok Rakovica – autocesta u Svetoj Nedelji. Danas Sveta Nedelja predstavlja najmlađi grad u županiji, s obzirom da je taj status dobila 2006. godine.



Znamenitosti

Župna crkva Presvetog Trojstva

 

Grad Sveta Nedelja prepoznatljiva je po župnoj crkvi Presvetog Trojstva i župnom dvoru koji se nalaze na brežuljku u središtu mjesta Svete Nedelje. Po svojoj povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti spomenik je II. kategorije.Crkva je građena u baroknom stilu od kamena i opeke, a na stropu su izvedeni vrijedni umjetnički stucco-ornamenti.Točna godina izgradnje nije poznata, ali se smatra da je građena prigodom osnutka župe 1501. godine.Od 1608. do 1783. godine crkvi je bila prigrađena kapela sv. Petra kao mauzolej Petra III. Erdödya. Kasnije je kapela uklonjena, a u spomen Petru Erdödyju u današnju je crkvu uzidana njegova nadgrobna ploča.Tijekom 18. st. crkva se više puta rekonstruirala. U prvoj polovici 18. stoljeća župnik Adam Vidaković dao ju je produljiti i u njoj sagraditi kor i pjevalište.U razdoblju od 1783. do 1786. godine župnik Mihalj Šilobod Bolšić (tvorac prve hrvatske aritmetike "Arithmetika Horvatszka") dao je iznova izgraditi donji dio crkve, lađu s pjevalištem i novi zvonik, a prethodno je uredio svetište. Time crkva dobiva današnji izgled.Od inventara značajan je glavni oltar iz 1811. godine, bočni oltar s kipom Majke Božje Žalosne – Pieta izvedena u kamenu iz 17. stoljeća, propovijedaonica i orgulje iz 1800. godine.
 
Kapela Sv. Roka

  
Kapela Sv. Roka nalazi se u neposrednoj blizini župne crkve Presvetog Trojstva i najznačajniji je objekt kulturne baštine ove župe. Spomenik je II. kategorije.Kapela se prvi put spominje 1668. godine, a današnji izgled poprima 1748. godine. Građena je u baroknom stilu, pravokutnog je oblika s pravokutnim svetištem. Posebnu umjetničku vrijednost ima impozantni obnovljeni oltar sv. Roka izgrađen od drveta, koji pokriva cijeli zid svetišta.Rokovsko je proštenje jedno od najvećih svetkovina u župi koje i danas okuplja mnoštvo vjernika.
 
Kapela Sv. Marije Magdalene
 
 
 
Kapela Sv. Marije Magdalene smještena je na brežuljku ponad naselja Mala Gorica s koje se pruža prekrasan pogled na Zagreb i Medvednicu prema sjveroistoku te na Samobor i Samoborsko gorje na jugozapadu.Kapela se prvi put spominje 1668. godine kao skromna drvena kapelica, a današnji izgled poprima 1768. godine. Građena je u baroknom stilu s dva poluluka. Posebnu vrijednost ima glavni oltar iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji iz 1600. godine koji predstavlja jedini sačuvani primjer oltara iz tog vremena na okolnom području: drveni, dvokatni, pozlaćeni i polikromirani, s pet skulptura, oltarnom palom i slikom Blažene Djevice Marije na atici.Do kapele se može doći i pješice iz središta Sv. Nedelje po šetnici koje se pruža po Svetonedeljskom Bregu do kapele Sv. M. Magdalene
 
Dvorac Kerestinec
  

Sagradila ga je obitelj Erdödy. Spomenik je kulture 1. kategorije čija je gradnja počela 1576. godine. Pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća. Jednokatna je građevina četverokutnog tlorisa s cilindričnim ugaonim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane. Riječ je o renesansom kaštelu s fortifikacijskim elementima.