Znamenitosti

Turistička zajednica
Znamenitosti

Župna crkva Presvetog Trojstva

Grad Sveta Nedelja prepoznatljiva je po župnoj crkvi Presvetog Trojstva i župnom dvoru koji se nalaze na brežuljku u središtu mjesta Svete Nedelje. Po svojoj povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti spomenik je II. kategorije.
Crkva je građena u baroknom stilu od kamena i opeke, a na stropu su izvedeni vrijedni umjetnički stucco-ornamenti.
Točna godina izgradnje nije poznata, ali se smatra da je građena prigodom osnutka župe 1501. godine.
Od 1608. do 1783. godine crkvi je bila prigrađena kapela sv. Petra kao mauzolej Petra III. Erdödya. Kasnije je kapela uklonjena, a u spomen Petru Erdödyju u današnju je crkvu uzidana njegova nadgrobna ploča.
Tijekom 18. st. crkva se više puta rekonstruirala. U prvoj polovici 18. stoljeća župnik Adam Vidaković dao ju je produljiti i u njoj sagraditi kor i pjevalište.
U razdoblju od 1783. do 1786. godine župnik Mihalj Šilobod Bolšić (tvorac prve hrvatske aritmetike "Arithmetika Horvatszka") dao je iznova izgraditi donji dio crkve, lađu s pjevalištem i novi zvonik, a prethodno je uredio svetište. Time crkva dobiva današnji izgled.
Od inventara značajan je glavni oltar iz 1811. godine, bočni oltar s kipom Majke Božje Žalosne – Pieta izvedena u kamenu iz 17. stoljeća, propovijedaonica i orgulje iz 1800. godine.

 Kapela Sv. Roka

Kapela Sv. Roka nalazi se u neposrednoj blizini župne crkve Presvetog Trojstva i najznačajniji je objekt kulturne baštine ove župe. Spomenik je II. kategorije.
Kapela se prvi put spominje 1668. godine, a današnji izgled poprima 1748. godine. Građena je u baroknom stilu, pravokutnog je oblika s pravokutnim svetištem. Posebnu umjetničku vrijednost ima impozantni obnovljeni oltar sv. Roka izgrađen od drveta, koji pokriva cijeli zid svetišta.
Rokovsko je proštenje jedno od najvećih svetkovina u župi koje i danas okuplja mnoštvo vjernika.

Kapela Sv. Marije Magdalene

Kapela Sv. Marije Magdalene smještena je na brežuljku ponad naselja Mala Gorica s koje se pruža prekrasan pogled na Zagreb i Medvednicu prema sjveroistoku te na Samobor i Samoborsko gorje na jugozapadu.
Kapela se prvi put spominje 1668. godine kao skromna drvena kapelica, a današnji izgled poprima 1768. godine. Građena je u baroknom stilu s dva poluluka. Posebnu vrijednost ima glavni oltar iz stare župne crkve u Svetoj Nedelji iz 1600. godine koji predstavlja jedini sačuvani primjer oltara iz tog vremena na okolnom području: drveni, dvokatni, pozlaćeni i polikromirani, s pet skulptura, oltarnom palom i slikom Blažene Djevice Marije na atici.
Do kapele se može doći i pješice iz središta Sv. Nedelje po šetnici koje se pruža po Svetonedeljskom Bregu do kapele Sv. M. Magdalene